12 bogova sa Olimpa

12 bogova sa Olimpa

1. Zevs, vrhovni bog.
2. Hera, sestra Zevsova, boginja vjenčanja, braka i svih perioda u životu žene. Kod Rimljana joj odgovara Junona, simbol materinske vlasti.
3. Posejdon, bog mora i zemljotresa. U rimskoj mitologiji mu odgovara Neptun. Njegova braća su Zevs i Had. Stanovao je u palati na dnu mora. Predstavljaju ga naoružanog trozupcem.
4. Demetra, boginja poljoprivrede, ljetine i proizvoda zemlje. Ona je takođe i personifikacija Zemlje. Majka je Pefersone. Kod Rimljana joj odgovara Cerera.
5. Apolon, bog svjetlosti, razuma, nadahnuća, umjetnosti, predskazanja i proroštva, iscjelitelj, povezan je sa Suncem. Smatraju ga najljepšim bogom u grčkoj mitologiji. Rođen je na ostrvu Delosu; sin je Zevsa i Lete, brat blizanac Artemidin. U Delfima je imao svetilište i proročište. U njemu je proricala proročica Pitija.
6. Artemida, boginja divljih zvijeri i lova, Apolonova sestra. Pripisuje joj se vječna mladost, a pri tome se nikada nije udala. U rimskoj mitologiji odgovara joj italska boginja Dijana.
7. Ares, štitolomac, pustošitelj gradova, bog rata. Sin je Zevsov i Herin. U Rimljana njegov ekvivalent je Mars.
8. Afrodita, boginja ljubavi i ljepote, "smjeholjubna", "rođena iz morske pjene", kod Rimljanja je poistovjećena sa Venerom, starim italskim božanstvom.
9. Hermes, glasnik bogova, bog trgovine, rječitosti i kradljivaca. Sin Zevsa i Maje. Rimski parnjak mu je Merkur.
10. Atina, ratoborna boginja mudrosti, umjetnosti, nauke i radinosti. Zaštitnica gradova, pokroviteljica znanja. Kći Zevsova po kojoj je nazvan i grad Atina. Rimska parnjakinja joj je Minerva. Na Akropolju je u njenu čast sagrđen čuveno svetilište Partenon.
11. Hefest, hromi kovač i zanatlija Olimpa. Bog vatre i kovačkih vještina, kod Rimljana poznat kao Vulkan.
12. Dvanaesto mjesto je u početku zauzimala Hestija, kasnije ju je zamijenio Dionis.
    1. Hestija, boginja srca i doma, kod Rimljana joj odgovara Vesta.
    2. Dionis zauzeo Hestijino mjesto u 5. vijeku p.n.e. kao bog zanosa, plodnosti i vina. On je prijatelj muza, sin Zevsa i Semele; odgovara mu rimski bog Bakho. Dionisov kult je doprineo uvođenju misterija. U njegovu čast su se održavale svečanosti Dionisije.

Među najvažnijim grčkim bogovima je i Had, bog podzemlja (Tartara) i mrtvih, Zevsov i Posejdonov brat i Pefersonin muž, ali on nije živio na Olimpu. Nadimak mu je bio Pluton.
Heba iako je živjela na Olimpu i bila peharnik (služila je bogove nektarom u peharima iz kojih su oni pili) , ne smatra se jednom od dvanaestorice. Smatrana je boginjom mladosti, kćerka je Zevsa i Here. Spominje se u Ilijadi.

Zevs

Zevs je vrhovni bog starih Grka., najmlađi sin Hronosa i Ree. Pošto je Hronosu dato proročanstvo da će ga jedno od njegove djece zbaciti sa vlasti, Hronos bi proždirao svu djecu čim bi se rodila. Ali Zevsa je spasila mati i on je odrastao, skriven, na Kritu gdje ga je othranila koza Amalteja. Svrgnuo je svoga oca s prestola i sam se ustoličio na Olimpu. Pobijedio je Titane i Gigante koji su htjeli da zbace njega i ostale olimpske bogove. Zevsova žena je Hera, koja mu je i sestra, ljubomorna je zbog njegovih mnogobrojnih avantura s boginjama i ženama koje Zevs zavodi, pretvoren često u neku životinju. Zevs je prvobitno uziman kao bog neba i nebeskih pojava, ali nije identifikovan s nebom, kao što nije ni Apolon sa Suncem, ni Posejdon sa morem. Zevs je inače bio bog koji daje kišu i upravlja munjom i vjetrom. Njega poštuju u pustim planinskim vrletima, na planini Itomi, na Tajgetu, Atosu, Idi i Olimpu. On je bog koga poštuju i mornari, isto kao i Posejdona. Pošto je Zevs, poslije Hronosa, vladar cijeloga svijeta, njegove kompetencije se miješaju sa onima koje ima Had, bog donjeg svijeta. Zevs upravlja ljudima (po Homeru on je "otac bogova i ljudi") pa je tako zaštitnik porodice,gradova (Zeus Polieus), cijele helenske zajednice (Zeus Panelenios). On je dalje spasilac (Soter) koji izbavlja ratnike iz opasnosti i donosi pobjedu u ratovima. On dijeli pravdu, njemu ljudi upućuju svoje molitve i molbe. Ali on i kažnjava krivce (potapa i cijeli iskvarenhi ljudski rod), pa čak i kada su božanskog roda (Prometej), onako kako su to činile antičke grčke demokratije sa svojim istaknutim vođama, ukoliko su svojim ponašanjem postajali opasni po opšte interese. No, iako ima toliku vlast, Zevs ipak mora i sam da se pokorava Nužnosti. - Najčuvenije igre njemu u čast bile su Olimpijske i Nemejske. Za njegov hram u Olimpiji izradio je Fidija čuveni kip od zlata i slonove kosti. U rimskoj mitologiji Zevsu odgovara Jupiter.