Svjetska zavjera: Bog je stvorio ‘biljku od milijardu dolara’, a onda su moćnici promijenili sve

Udruženim zajedničkim interesima, sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća smišljena je jedna od najvećih svjetskih zavjera

Američki pamučni lobi, kemijska industrija, farmaceuti, međunarodni bankari, naftne korporacije, korumpirani političari i mediji započeli su rat do istrebljenja konoplje. A od konoplje se može napraviti gotovo sve…

Prvi pisani tragovi o proizvodnji konoplje datiraju još od prije 5000 godina. Prvenstveno se uzgajala zbog vlakana, a u antičkoj Kini od nje su pravljeni odjeća, papir i konopci.

Gotovo svi značajni povijesni dokumenti i knjige, od prve Biblije, stare geografske mape, zastave bili su na papiru ili platnu od konoplje.

Na platnima od konoplje slikali su i Rembrant, Vincent van Gogh i mnogi drugi poznati slikari.

 Širom svijeta, a naročito u Americi, prerada i uzgajanje industrijske konoplje nekada je bio jedan od najunosnijih poslova. Konoplja je nazivana „usjev od milijardu dolara“, jer se u to vrijeme od jedne žetve mogao zaraditi ogroman prihod.

Od 1631. do 1800. zakonsko sredstvo plaćanja poreza u Americi bila je isporuka konoplje, a uzgajali su je i američki predsjednici George Washington, Thomas Jefferson i ostali njihovi nasljednici. Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica za preradu konoplje u Americi.

Koliko je konoplja bila važna, svjedoče i tvrdnje pojedinih publicista da je i rat 1812. godine vođen zbog konoplje, jer je Napoleon želio presjeći izvoz konoplje iz Rusije u Englesku.

Sve do 20. stoljeća, bila je najisplativija biljka na tržištu.

I u Jugoslaviji se masovno uzgajala, pa je ovom biljkom nekada u Jugoslaviji bilo prekriveno 50.000 hektara.

A onda se promijenilo sve…

Pod svaku cijenu istrijebiti konoplju

Udruženi zajedničkim interesima, sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća smišljena je jedna od najvećih svjetskih zavjera. Američki pamučni lobi, kemijska industrija, farmaceuti, međunarodni bankari, naftne korporacije, korumpirani političari i mediji započeli su rat do istrebljenja konoplje.

Konoplja je svima zasmetala: proizvođačima drvne celuloze, plastike, naftašima zbog jeftinog biodizela od konoplje, farmaceutima zbog prodaje skupih lijekova, i započela je medijska ofenziva sa namjerom da se proizvodnja ove biljke stavi van zakona.

Tendenciozno je apostrofirana samo jedna vrsta konoplje sa visokim udjelom THC-a, izabran je naziv marihuana i u orkestriranoj kampanji lobisti su izjednačili marihuanu i industrijsku konoplju i uvjerili javno mnijenje da je konoplja opasna i da je hitno treba zabraniti.

Već krajem tridesetih godina za uzgajanje konoplje uvedena je petogodišnja kazna zatvora ili novčana od 2000 dolara.

#Vremenom, industrijska konoplja u potpunosti je iščeznula sa njiva, uprkos činjenici da od ove biljke koja se uzgaja bez ikakvih pesticida i koja čisti zemljište od radioaktivnosti i teških metala, može nastati više od 20.000 proizvoda.

Tihi povratak na svjetska tržišta

„Bivša Jugoslavija je bila jedna od vodećih proizvođača industrijske konoplje u Europi, a u Vojvodini se uzgajalo na više od 40.000 hektara.

“Širom Vojvodine bile su stotine kudeljara koje su je prerađivale, a danas ne postoji niti jedna“ – ističe u razgovoru za Sputnjik predsjednica udruženja prerađivača i proizvođača alternativnih vrsta konoplje Maja Timotijević.

Ona ističe da se od prije 15 godina konoplja polako počinje vraćati na tržište Europe, a u posljednjih godinu dana i Amerike, te da u ovom trenutku samo četiri države u SAD zabranjuju industrijsku konoplju.

Jedna biljka stvorena za sve…

Uzgajanje je jako isplativo, ali se ograničava proizvođače. U Europi je inače dozvoljeno uzgajanje čak 46 sorti konoplje.

Inače, baš svaki dio konoplje može da se iskoristi, sjeme, cvijet i stabiljka.

„Kažu da je Bog stvorio jednu biljku za sve i uvjerena sam da je to konoplja, jer od se nje možete i hraniti i liječiti i obući se i napraviti kuću… Oko 80 posto stvari koje vidimo oko sebe mogu se napraviti od konoplje“.

Uzgajanje industrijske konoplje ne zahtijeva upotrebu pesticida i herbicida, to je ekološka biljka, biljka budućnosti. Ne prska se, ne napadaju je insekti, tako da namirnice i bilo koji predmet koji se pravi od nje ne sadrži baš nikakve štetne tvari.

Konoplja pored svega toga čisti zemljište od zagađenja. Zato su u Černobilu posijali ogromne količine zemljišta pod konopljom jer čisti zemljište koje je bilo izloženo radioaktivnom zračenju. Isto tako, u okolci rudnika, gde se skladišti ruda, čisti zemlju od teških metala.

Od stabljike se dobivaju vlakna, a od njih se prave tkanine, papir, blokovi za izgradnju kuća, obloge za izolaciju itd.

Od sjemena se dobija ulje, a od prerade ulja mnoštvo kozmetičkih proizvoda.

Ulje industrijske konoplje djelotvorno za autoimune bolesti

Koristi se u farmaceutske svrhe jer se od cvijeta dobija CBD ulje koje je bogato kanabidiolima koji djeluju na imunološki sustav ljudi i životinja.

Od konoplje se pravi i biorazgradiva plastika i od nje se može napraviti više od 20.000 proizvoda.

I industrijska konoplja može da se koristi u medicinske svrhe, a najnovija istraživanja su pokazala da je ona mnogo bogatija kanabidiolima ili CBD-om od marihuane.

Dok za neke bolesti bolje djeluje kanabisovio ulje, na mnogo više bolesti, a pogotovo bolesti autoimunog sustava, mnogo bolje djeluje upravo ulje iz industrijske konoplje.

Jedna država u Americi koja je prije dvije godine dozvolila uzgajanje industrijske konoplje ostvarila je više stotina miliona profita u proračun.

A sjeme industrijske konoplje je izuzetno bogato proteinima i to visoko kvalitetnim proteinima koji u sebi sadrže sve esencijalne masne kiseline.

Sjeme industrijske konoplje sadrži protein edestin koji je veoma lako probavljiv i omega masne kiseline tri i šest u idealnom odnosu. I po tome je jedinstvena na svijetu.

(sputniknews.com)