Svarog je vrhovni bestjelesni bog, prastvoritelj svijetloga neba pod čijim se svodom „sve rađa i događa“. On je praotac zemlje i svakoga „roda i ploda“, dakle svega na zemlji, ali i stvaralac kompletne vaseljene. Ovog boga su svi Sloveni smatrali „prepunim slave i božanstva“ jer upravlja nebom koje je iznad i izvan svega, a ipak sve obuhvata. Svarog spava i u snu je stvorio ovaj svijet koji je povjerio Perunu i ostalim bogovima na čuvanje i upravljanje. On ne može neposredno djelovati na fizičko, materijalno okruženje koje sanja, ali zato može da utiče na volju ostalih bogova, i tu je njegov uticaj ogroman. NJegovo buđenje označiće kraj svijeta. Alternativna imena: Rod i Usud.
Perun
Poznat svim Slovenima kao bog groma i olujnog neba, Perun je ostavio brojne tragove u imenima ljudi, mjesta, planina, pa čak i biljaka, npr. perunika, koja se naziva i bogiša, dakle božja biljka. Ovo je bog koji udara i krši, koji kažnjava nepravdu. Zamišljan je kao zreo čovjek duge brade, sa ognjenim kamenom, strijelama ili munjom u rukama, ponekad prekriven i „kapom nevremena“.
Alternativna imena: Prov, Parom, Porenucije i Belobog.
Crnoobog
Crni bog ili Crnobog je bog tame i vladar svijeta umrlih. Njegovo podzemno carstvo je crno i mračno, pa je i on sam crne spoljašnjosti. On jedini stoji u potpunosti nasuprot moćnih bogova sklonih ljudima, jedini on čovječanstvu otvoreno čini zlo, poznat i kao Crnoglav. Pretpostavlja se da nasuprot Crnobogu stoji Bjelobog o kome se, nažalost, osim imena, ništa ne zna pouzdano. Ponegdje se u usmenom predanju pominje i kao Bjelun. Možda se iza ovog imena krije Perun.
Stribog
Stribog je u slovenskoj mitologiji bog riječnih tokova i potoka nabujalih od kiše, bog svih vodenih i vazdušnih strujanja. Svi vjetrovi smatraju se Stribogovim unucima. Najčešće spominjan kod Istočnih Slovena, on je i bog zime, leda i mraza koji donosi hladne vjetrove, bure i nevrijeme.
Alternativna imena: Podaga, Pogoda, Podzvižd.
Vesna
Vesna je u staroj slovenskoj mitologiji bila boginja proljeća i plodnosti, zadužena za proljeće, jutro i rađanje života. Poznata je još i po imenima Živa, Diva i Devana. Vesna se prikazuje kao prelijepa, uvijek nasmijana, naga i bosa žena, donekle prekrivena ruhom od paprati, trave i cvijeća, kose koja je ponekad takođe sva od cvijeća, spuštene do ispod koljena. Bujnih je grudi, kako i dolikuje boginji koja označava plodnost, a ponekad u desnoj ruci drži jabuku, a u lijevoj grozd, ili joj je na kažiprstu desne ruke lastavica, simbol proljeća, a u lijevoj kita cveća, koja simbolizuje i brak.
{youtube}CUnAxEW-weY{/youtube}